Postoji zadivljujući citat Williama Somerseta Maughama u romanu "Of Human Bondage", cijenjen kao remek djelo književnosti 20. stoljeća: "Novac je kao šesto čulo, bez koje ne možete u potpunosti iskoristiti ostalih pet." Po našem mišljenu, zanimljiv način gledanja na to.

Može li?

Dakle, može li novac kupiti sreću? Mislioci, filozofi i psiholozi su raspravljali o ovoj temu kroz stoljeća. Doista, to je tema fascinacije za gotovo svakoga. Sve je relativno i odgovor na naše pitanje nije tako jednostavno kao što se na prvi pogled čini. Preostaje pitanje- Može li, zapravo?

Tijekom posljednjih desetak godina, područje psihologije je okrenuto prema istraživanju o tome što čini ljude ispunjenima i sretnima. Pokret pozitivne psihologije ima brojna istraživanja koja se osvrću na stvari kao što su sreća, zdravlje i opće blagostanje. Zanimljivo, gotovo sva ova istraživanja između novca i sreće imaju pozitivan pogled na život. Pokušavajući da bolje razumiju taj odnos, učinak novca u našim životima je neupitno važan ako želimo biti zdraviji i sretniji!

Možemo pogledati sreću na dva različita načina. Može se opisati kao cijelo životno zadovoljstvo ili vrsti emocionalnog stanja koje oscilira, što se može opisati kao promjena raspoloženja ovisno o trenutku.
Tu je ključni koncept u ekonomiji sreće zove Easterlin- paradoks. Ekonomist i profesor Richard Easterlin- tvrdi da ekonomija i sreća tvore "paradoks" koji povećava prihode nakon određene točke ali ne povećava blagostanje. Bio je uvjeren da kada društvo dosegne određenu razinu gospodarskog stupnja, novac pridonosi manje u potrazi za srećom za razliku od drugih društvenih faktora.

Neki istraživači, uključujući profesora Justina Wolfersa, uvjereni su da je veza između novca i sreće neraskidiva i da su bogati ljudi jednostavno sretniji od siromašnih ljudi. Njegove točne riječi su: "Nije stvar u tome koliko iPhonea možete kupiti na osnovu svojih primanja, nego o izboru koji možete napraviti "Čini se da se dotiće s ranijom idejom Somerseta Maughama i to gledište podsjeća na filozofsku poziciju velikog američkog autora 19. stoljeća filozofa Henry David Thoreaua: "Bogatstvo je sposobnost da u potpunosti možemo iskoristiti život ".

Prema First World Happiness Report 2012 "Sretnije zemlje imaju tendenciju da se bogatije zemlje. No, još važnije za sreću, a zatim prihodi su društveni čimbenici poput snage socijalne podrške, bez korupcije i stupanj osobne slobode. "

Naravno, to lako je vjerovati da nas materijalno bogatstvo mora usrećiti. Da li je to tako? Na nekoj razini... to je vjerojatno tako. Svakako uzrokuje istinsku sreću kako bi bili u mogućnosti pružiti liječničku pomoć za svoju obitelj, za posjedovanje vlastite kuće bez najamnine ili hipoteke, da bi mogli putovati, kako ne bi morali brinuti o tome gdje pronaći novac za samog sebe ili obrazovanje djece, itd ... No, u stvarnosti, kada smo doista početi vjerovati da novac izravno određuje sreću, život postaje utrka za "stalnim željama". Martin Seligman, otac pozitivne psihologije pokreta kaže: '' Kako akumulirate više materijalnih stvari i postignuća, vaša očekivanja rastu. Djela i stvari za koje ste teško radili više vas neće usrećiti, morate dobiti nešto još bolje kako bi poboljšali svoju razinu sreće. ''

U pokušaju za formiranjem uvjerljive hipoteze moramo ispitati bezbrojne teorije, čitati studije, osvrnuti se na istraživanja, slušati mišljenja. Sreća nema cijenu i dolazi iznutra, a ne iz onoga šta posjedujemo. Sreća nije život bez teškoća i borbi, sreća je stanje vašeg uma.